Poziv vjerovjesnika عليهم السلام i reakcija naroda
Iz prethodnih je objašnjenja postalo jasno u čemu se, prema islamskim izvorima, sastojao poziv svih vjerovjesnika. Svi su svoje narode pozivali na isključivo obožavanje Allaha i potpunu pokornost jedino Njemu.
Zbog toga je kroz historiju dolazilo do sukoba između monoteizma i politeizma – sukoba između vjerovjesnika عليهم السلام i njihovih protivnika. Taj se sukob uvijek iznova odražava u tekstovima Kur’ana, kao i u danas postojećim verzijama Tevrata i Indžila.
Kur’an pripovijeda kako su se oni koji su odbacili poruku izrugivali svojim vjerovjesnicima عليه السلام i odgovarali im:
﴿مَا سَمِعْنَا بِهَذَا فِي آبَائِنَا الْأَوَّلِينَ﴾
… ovako nešto nismo čuli od naših predaka davnih.
[sura El-Mu’minun, 23:24]
﴿مَا سَمِعْنَا بِهَذَا فِي الْمِلَّةِ الْآخِرَةِ إِنْ هَذَا إِلَّا اخْتِلَاقٌ﴾
Za ovo nismo čuli u vjeri predaka naših, ovo nije ništa drugo već namještena laž.
[sura Sad, 38:7]
Kada se danas ukaže na pogrešna shvatanja u određenim načinima razmišljanja unutar muslimanske zajednice, čovjek se često prisjeti ovih ajeta.
Opisano odbacivanje ne susreće se samo među širom populacijom ili nižim društvenim slojevima nego često i među učenjacima. Ni ta pojava sama po sebi nije nova.
Kur’an opisuje kako su učenjaci i obrazovane osobe visokog položaja huškali svoje sljedbenike protiv vjerovjesništva:
﴿وَانْطَلَقَ الْمَلَأُ مِنْهُمْ أَنِ امْشُوا وَاصْبِرُوا عَلَى آلِهَتِكُمْ إِنَّ هَذَا لَشَيْءٌ يُرَادُ﴾
Nastavite tako i ustrajte uz one koje obožavate! Zaista, to je nešto što se želi.
[sura Sad, 38:6]
Razlog za takvo odbacivanje jeste sve veća svijest o tome da shvatanje suštinske poruke islama kod mnogih ljudi nije u skladu s učenjima najranijih izvora. Razumljivo je da ova spoznaja uznemirava mnoge sljedbenike islama; ipak, ona u konačnici ne može promijeniti historijske i teološko-historijske činjenice.
Za autentičan prikaz islama i njegovog temelja bit će neophodno razjasniti zajedničku poruku najranijih izvora i neizmijenjenu je prenijeti ljudima. S teološkog stanovišta apsurdna je i nerealna zamisao da se pogrešna shvatanja ovih temeljnih učenja islama mogu jednostavno ostaviti kakva jesu i zanemariti.
Nerealna je prije svega i zato što se muslimani danas snažno okreću ranim islamskim izvorima i što se među njima jasno uočava potreba za razjašnjenjem temelja vlastite vjere.
Zamisao da je prešutno zanemarivanje takvih pogrešnih shvatanja izraz milosti ili opuštenog odnosa prema razlikama u mišljenju također je teološki neodrživa. Prema islamskim učenjima, najmilostiviji i najsaosjećajniji ljudi bili su upravo vjerovjesnici عليهم السلام koji su svoje narode otvoreno suočavali s njihovim pogrešnim shvatanjima. Nadalje, iz islamske perspektive ne može biti dobro da se ljudima iz pragmatičnih razloga svjesno uskraćuje izvorno značenje njihove vjere. Takvi argumenti i načini razmišljanja stoga teološki gledano nikako nisu utemeljeni.